We found a match
Your institution may have access to this item. Find your institution then sign in to continue.
- Title
CREVNA FLORA - ULOGA U HUMANOM METABOLIZMU.
- Authors
Jovanović, Tanja P.
- Abstract
Bakterije su metabolički izuzetno aktivne ćelije. Njihov metabolizam je oko 100 puta brži od metabolizma eukariotskih ćelija, a raznovrsnije su, jer koristi različite supstrate za oslobađanje energije. Energiju oslobađaju preko dva oksidaciona procesa, respiracije i fermentacije. Fermentacija je specifična pre svega za grupu anaerobnih bakterija, njeni produkti su alkoholi i kiselina, koji su kao bakterijski metaboliti aktivno uključeni u humani metabolizam. Do ovakvih zapažanja su došli pre svega bazični istraživači, koji su proučavali metabolizam bakterija u grupi sterilnih, to jest nekolonizovanih i kolonizovanih životinja i pokazali da kolonizovane životinje postižu mnogo veću telesnu masu od sterilnih životinja, ukoliko se nalaze na identičnoj ishrani. Takodje, transplantacijom crevne flore sterilnim životinjama dolazi do povećanja njihove telesne mase za veoma kratak vremenski period. Gastrointestinalni trakt kolonizuje veliki broj bakterija. Najveći broj njih je zastupljen u kolonu i rektumu i iznosi od 10 10 do 10 12 bakterija po gramu. Oko 90% bakterija koje čine fiziološku floru creva pripadaju bakterijama iz reda Bacteroidetes (e.g. Bacteroides and Prevotella) i Firmicutes (e.g. Clostridium, Enterococcus, Lactobacillus, Ruminococcus). Takođe su prisutne i Actinobacteriae (e.g. Bifidobacterium) i metanogene bakterije, Archeae. Kod osoba sa normalnom telesnom masom dominiraju bakterija koje pripadaju redu Bacteroidetes, dok kod gojaznih osoba dolazi do značajne dominacije bakterija iz reda Firmicutes. Reverzija odnosa između ove dve grupe bakterija je zapažena i kod trudnica sa prekomernom telesnom masom. Bakterije utiču na energetski metabolizam na više načina. Prvenstveno tako što. zahvaljujući svojim hidrolazama, uspevaju da razgrade polisaharide do monosaharida, da promovišu njihovu adsorpciju i na taj načih oslobode dodatne kalorije iz hrane. S druge strane, bakterijski metaboliti su odgovorni za "de novo" lipogenezu u jetri i povećano skladištenje energije u adipoznom tkivu. Uticaj bakterija na lipogenezu se ostvaruje na više različitih načina. Jedna grupa bakterijskih metabolita direktno smanjuje sintezu intestinalnog adipoznog faktora, Fiaf, koji je inhibitor enzima lipo-protein lipase (LpL). Takođse, bakterije mogu da inaktiviraju Ampk, energetski ćelijski enzim, koji je odgovoran za energetski balans ćelije, preko oksidacije masnih kiselina. Kratkolančane masne kiseline su i signalni molekuli koji se vezuju za najmanje dva G protein, Gprl41 I Glrp43. Signal koje intestinalne ćelije dobijaju preko Glpr41 je odgovoran za sintezu jednog enteroendokrinog hormona Pyy, od čije koncentracije u plazmi zavisi mobilnost i pražnjenje creva i na taj način doprinosi energetskom balansu organizma. Poznavanje uloge pojedinačnih bakterijskih vrsta i njihovih metabolita u energetskom metabolizmu somogućiće novi pristup u terapiji gojaznosti.
- Publication
Medical Gazette / Medicinski Glasnik, 2012, Vol 17, Issue 46S, p27
- ISSN
1821-1925
- Publication type
Article